preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Brojač posjeta
Ispis statistike od 15. 12. 2014.

Ukupno: 273203
Danas: 72
Vijesti

Noć muzeja, 27.1.2017.

Hrvatsko muzejsko društvo već jedanaest godina provodi manifestaciju Noć muzeja, koja je u  potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost,  a promoviranjem baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije, promiču važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i  održivi razvoj muzeja i zajednice. Dvanaestu Noć muzeja koja će se održati 27. sječnja 2017. od 18.-01. sati iza ponoći, obilježit će tema Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo, kojom se želi ukazati na važnost prikupljanja,  očuvanja i prezentiranja najširoj javnosti,  materijalne i nematerijalne kulturne baštine, koju brojni muzeji i druge ustanove baštine u svojim zbirkama, ali i iznimnog utjecaja koji je imala glazba i glazbeni stvaraoci kroz povijest do najsuvremenijeg doba.

Ideja manifestacije je da se kroz različita događanja u Noći muzeja, prezentira javnosti brojne zbirke posvećene glazbi i glazbenim stvaraocima, velikim skladateljima , dirigentima, pedagozima i izvođačima u najširem smislu,  ali i utjecaje koje su pojedine glazbene pojavnosti imale kroz povijest, a posebice danas  na društvo u cjelini. Na spomen  velikana klasične glazbe Mozarta, Beethovena ili Haydna,teško je reći tko za njih nije čuo ili njihovu glazbu nije slušao.. Kad je riječ o klasicima hrvatske glazbe, o hrvatskim glazbenim velikanima na spomen samo Dore Pejačević, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Borisa Papandopula itd. ostavština za hrvatsku kulturu je iznimna, a suvremeni hrvatski stvaraoci i izvođači upotpunjuju listu velikana.

Međutim „..trag, primjerice Elvisa, Hendrixa, Lennona, Strummera i Cobaina u društvu i ( popularnoj) kulturi našeg civilizacijskog  kruga u posljednjih pola stoljeća toliko je dubok da s pravom možemo reći kako oni doista jesu glazbom, stihovima, pojavom i stavovima promijenili svijet, a posebice mikrosvjetove u kojima svatko od nas provodi svoju svakodnevnicu“.. ( Dragaš, Aleksandar: Jutarnji list, 22.05. 2010.,Glazbenici i kritičari pišu o velikanima popularne glazbe: Dan kada je umro moj heroj“)

Ovim navodima možemo samo dodati da je nedavni odlazak Davida Bowiea, glazbenika i multimedijskog umjetnika, koji je između ostaloga i glumio lik Nikole Tesle u zadnjem Nolanovom filmu „Prestiž“, kao i posveta Tesli i Bowijeu na zadnjem mega IN MUSIC festivalu u Zagrebu, govori o međusobnim utjecajima znanosti, povijesti, umjetnosti i društva.. ili posveta  In Music festivala i  Noći muzeja je inovativnosti i pozitivnom aspektu ljudskog stvaralaštva, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga ( glazba) ljepšim i boljim. Svjedoci smo i i gotovo se može reći, sudionici  u  ljetnim  glazbenim  festivalima koji  postaju najunosniji / globalni/hrvatski kulturno –turistički izvozni proizvod.

Tijekom proteklih događanja u Noći muzeja glazba je  uvijek bila dio muzejskih programa kao i svi oblici glazbenog izričaja,  kako klasična glazba  i svi glazbeni stilovi,  tako i suvremena glazba i najugledniji glazbeni stvaraoci i izvođači etno, rock, elektronske, metal i druge vrste suvremene/popularne glazbe).

Već duže vrijeme se govori o osnivanju Muzeja glazbe, pa je Noć muzeja svojevrstan prilog tim nastojanjima. 

Organizatori Noći muzeja pozvat će na suradnju i partnerstvo Muzičku akademiju u Zagrebu i sve druge baštinske, znastvene i pedagoške ustanove, organizatore festivala i predstavnike hrvatske klubske scene  te  teoretičare i novinare koji se bave glazbom.

 

prof. Milan Josić, 19.1.2017.


Noć muzeja, 30.1.2015.

Hrvatsko muzejsko društvo organizira jubilarnu desetu Noć muzeja, koja će se održati 30. siječnja 2015. godine od 18:00 sati do 01:00 sati uz slobodan ulaz za sve programe. Sudjelovat će više od 200 muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, znanstveno-istraživačkih centara, obrazovnih  i drugih institucija iz više od 100 gradova i mjesta. Sve informacije o programima Noći muzeja 2015. dostupne su na stranici www.nocmuzeja.hr

Tema desete Noći muzeja  ''Izumi i otkrića – Nikola Tesla univerzalni um'' nastavak je pristupa organizatora Noći muzeja da se podsjećanjem na velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti  utječe na reafirmiranje  mogućnosti razvoja  lokalnih zajednica, upravo temeljenim na takvim vrijednostima i razvijanjem takvih programa u kulturno-turističkim itinerarima. Prošlogodišnja tema je bila Ivan Meštrović i razvoj  njegovog  rodnog kraja, temeljenog upravo na ličnosti ovog velikog umjetnika.

Naglašavajući razvoj i integraciju kulturnih institucija s lokalnom zajednicom, Hrvatsko muzejsko društvo  ukazuje na važnost potencijalnog razvoja kulturno-turističkih itinerera  temeljenih na ponudi kulturnih ustanova i uključivanja lokalnog stanovništva u programe Noći  muzeja. Ove godine naglasak je na mogućnosti razvoja Gospića, Like i cijele regije kroz ličnost genijalnog izumitelja Nikole Tesle, povezujući Muzej Like u Gospiću i Memorijalni centar ''Nikola Tesla'' u Smiljanu s Tehničkim muzejom u Zagrebu.
S obzirom na bogatstvo koje baštinimo u hrvatskim ustanovama s područja znanosti i umjetnosti, a odnosi se i na brojne izume i otkrića, očekuju se kreativne i atraktivne prezentacije koje će privući brojne posjetitelje. Neprekidan je porast broja posjetitelja programa u Noći muzeja; u devet godina bilo je više od dva milijuna posjetitelja, a prošle godine rekordnih 360.000 na više od 200 odredišta gdje su besplatno bili dostupni kvalitetni i raznovrsni programi.

mag. Milan Josić, 21.1.2015.


Jacques Prévert (4. veljače 1900.-11. travanj 1977.)

  Jacques Prévert nazvan je "pjesnikom Pariza". Iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge opjevane - kao "Barbara" i "Uvelo lišće" - njegovi književni počeci vezani su uz nadrealizam. Godine 1931. objavio je humorističku fantaziju "Večera glava u Pariz - France", pisanu u duhu nadrealizma, tada dominantnog umjetničkog pokreta. Prévert je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prevladava dvojni osjećaj - razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću. Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno, a tek 1940. ih tiska u posebnoj zbirci "Riječi". Mnoge mu je pjesme komponirao Joseph Cosma. Veći dio svoje aktivnosti posvetio je filmu. Djelovao je kao suradnik režisera Marcela Carnea, a autor je velikog broja filmskih scenarija i dijaloga ("Obala u magli", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegovu ranu poeziju karakterizira revolt i mladenački cinizam, ismijavanje svakog autoriteta. Voli političku aluziju, a u njegov poetski rječnik ušli su mnogi izrazi iz svakidašnjeg žargona.

mag. Milan Josić, 11.4.2014.


Sajama stipendija i visokog obrazovanja, NSK, 15. listopada 2013.

Institut za razvoj obrazovanja ima zadovoljstvo vas pozvati na 9. Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se i ove godine održati u Zagrebu, u utorak, 15. listopada 2013. od 10 do 18 sati (Nacionalna i  sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

Prvi cilj Sajma je omogućiti učenicima, studentima i ostalim zainteresiranima da na jednom mjestu saznaju sve o mogućnostima studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i o mogućnostima stipendiranja. Drugi cilj Sajma je otvoriti stručnu i javnu raspravu o aktualnim temama obrazovne politike u Hrvatskoj.

Zemlja partner- Kanada: Kanada je jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija za studiji u svijetu, privlači više od 200.000 međunarodnih studenata te u njoj djeluje 23 sveučilišta koja su rangirana među 500 najboljih na svijetu.

On-line Sajam i webinari: 28. listopada 2013. bit će pokrenut On-line Sajam na portalu www.stipendije.info, u okviru kojeg će se po prvi puta održati virtualna predavanja izlagačkih institucija (webinari) koje će predstaviti svoje programe studija i stipendiranja i odgovoriti na pitanja sudionika.

mag. Milan Josić, 7.10.2013.


Svjetski dan učitelja, 5. listopada 2013.

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da Svjetski dan učitelja treba biti međunarodno priznat i obilježavati se u cijelom svijetu. Napori Obrazovne internacionale i njene 401 članice doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju toga dana širom svijeta. Evo nekoliko misli vezanih uz učiteljski poziv.

''Idućih pedeset godina neće biti važno koji auto vozite, u kakvoj kući živite, koliko novca imate u banci ili kakvu odjeću nosite. No, svijet može biti barem malo bolji jer ste odigrali važnu ulogu u životu djeteta.''
(autor nepoznat)

 ''Ukoliko se prema pojedincu odnosiš kao da je ono što treba biti i može biti, onda će i postati što treba biti i može biti.''
(Goethe)

''Ja sam samo jedan od mnogih. No, ja sam samo jedan. Ne mogu učiniti sve, ali mogu učiniti nešto. Zbog toga što ne mogu učiniti sve, neću odbiti učiniti nešto što mogu. ''
(Edward Everett Hale)

''Duša ozdravi kad je s djecom.''
(Dostojevski)

''Ne predaje učitelj ono što želi, ne predaje učitelj ono što zna, učitelj predaje ono što jest.''

''Nastava je mnogo lakša nego odgoj. Za nastavu se mora samo nešto znati. Za odgoj se mora nešto biti.''
(Adalbert Stifter: ''Kasno ljeto'')

''Razgovaraj s dječakom kao da je odrastao čovjek, pa nećeš pogriješiti.''
(M. Matošec: ''Strah u Ulici lipa'')

''Već prema identifikaciji s učiteljem, ili distanciranjem od njega, razred se dijeli prema postizanju uspjeha.''
(Parsons)

''Upravo onoliko koliko vjerujemo u mogućnosti i vrijednost drugoga, toliko napora u to i ulažemo.''
(A. Mougniotte: ''Odgajati za demokraciju'')

''Djeca koju uvjeravamo da su loša, vjerujući da je doista tako, doista se tako moraju i ponašati, a mi se onda čudimo zašto su takva prema nama.''
(P. Hauck: ''Uspješan odgoj djeteta'')

''Lakše je vikati ili pljusnuti dijete, nego mu pomoći isplanirati djelotvornije ponašanje.''
(R. A. Sullo: ''Učite ih da budu sretni'')

''Boriti se za nešto vrlo je plemenito. Bitno je pritom znati ponekad priznati poraz.''
(S. H. Kim)

''Nitko tko je zbog laži dobio batina nije na taj način naučio voljeti istinu.''
(Goethe)

''Najvažniji doprinos koji obrazovanje može pružiti razvoju djeteta jest pomoći mu i usmjeriti ga prema području na kojem mu njegova nadarenost najviše odgovara, gdje će biti zadovoljan i stručan.''
(D. Goleman: ''Emocionalna inteligencija'')

''Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način – to nije lako.''
(Aristotel: ''Nikomahova etika'')

''Najveća nada svake zemlje leži u primjerenu školovanju mladosti.''
(Erazmo)

''Najbolji učitelji ujedno su i najteži učitelji: oni od učenika zahtijevaju razmišljanje.''
(W. Glasser)

''Važna je svrha obrazovanja da u svim učenicima razvije ljubav prema učenju, a ne da ju ubije.''
(W. Glasser)

''Dobro iskustvo s dobrim učiteljem ključ je dobrog učenja bilo čega.''
(W. Glasser)

''Ono što su oni zapravo željeli, bilo je mnogo osobne pažnje, malo razgovora, osjećaj da učitelj zaista zna i da mu je stalo što su oni prisutni.''
(W. Glasser)

''Ako postoji siguran način da se ne dobije kvaliteta onda je to primjena prislie.''
(W. Glasser)

"Uspjeh bilo kojeg ljudskog pothvata, uključujući i učenje u školi, razmjeran je kvaliteti odnosa koji imaju ljudi uključeni u taj pothvat.''
(W. Glasser)

''Vrlo malo učenika radi u školi zato što smatra da je obrazovanje značajno za njih. Oni rade za vas jer vas vole i jer vide smisao u onome što podučavate.''
(W. Glasser)

''Ako učitelj stalno rabi iste strategije, a učenik je stalno neuspješan, tko od njih dvojice zapravo sporo uči ?''
(Eric Jensen)

'' Zaboravio sam čemu su me poučavali. Sjećam se samo onog što sam naučio.''
(Patrick White)

mag. Milan Josić, 5.10.2013.


Objavljeno internetsko izdanje Hrvatske enciklopedije

Od 23. rujna javnosti je dostupna cjelovita Hrvatska enciklopedija kao internetsko izdanje.

To vrijedno izdanje predstavio je Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnja hrvatska leksikografska ustanova utemeljena 5. listopada 1950. godine na poticaj Miroslava Krleže. Od tada do danas izdanja Leksikografskoga zavoda vrijedan su doprinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda. Enciklopedije, atlasi, rječnici, leksikoni i bibliografije Leksikografskoga zavoda tradicionalno su pouzdani i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga nasljeđa i društvene zbilje.

Internetsko izdanje Hrvatske enciklopedije temelji se na knjižnome (tiskanome) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. U tome je izdanju na ukupno 9272 stranice velikoga enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Internetsko izdanje prenosi sadržaj tiskanoga te je dopunjeno s 2300 novih članaka. Posebnost je Hrvatske enciklopedije to što sadrži mikropedijske i makropedijske članke, a u svakom se članku ističe hrvatska sastavnica. Članci Hrvatske enciklopedije izravno su povezani s ostalim zavodskim internetskim izdanjima (Hrvatski biografski leksikon, Enciklopedija Miroslava Krleže, Istarska enciklopedija, Filmski leksikon, Nogometni leksikon). Hrvatska enciklopedija otvorena je za prijedloge i doprinose svojih čitatelja (korisnika), koji mogu postati i njezini suradnici.

mag. Milan Josić, 4.10.2013.


U službi arheologije, izložba, Muzej grada Zagreba, 25.4. - 30.9.2013.

U nedjelju, 29. rujna, zadnjeg dana trajanja izložbe U službi arheologije, posjetitelji će tu izložbu moći RAZGLEDATI BESPLATNO

Otvorena 25. travnja 2013., izložba je pobudila velik interes javnosti, a 17. svibnja predstavili smo i edukativni interaktivni DVD-ROM Kad kosti progovore...

Kojih pet pitanja povezuje arheologe i novinare?

Iz kojeg vremena potječe arheološka građa koja svjedoči o postojanju naselja na brdu Grič?

Kojim se metodama utvrđuje vrijeme nastanka pojedinih nalaza?

Čemu služi radiografija u arheologiji?

Koja je sličnost forenzike i arheologije?

Odgovore na ova i brojna druga slična pitanja potražite na izložbi U službi arheologije, na kojoj možete upoznati i gospođu N.N. iz prve polovine 13. stoljeća.

28.9.2013.


Europski dan jezika, 26.9. 2013.

Međukulturalizam, višejezičnost, poštivanje i njegovanje jezične raznolikosti temeljni  su ciljevi Europskoga dana jezika. Prvi je put obilježen 2001. godine, koja je bila Europska godina jezika. Odlukom Vijeća Europe 26. rujna se svake godine obilježava kao Europski dan jezika.        LETAK

The European Day of Languages has been celebrated every year since 2001 on 26 September, as an initiative of the Council of Europe in Strasbourg. Throughout Europe, 800 million Europeans represented in the Council of Europe's 47 member states are encouraged to learn more languages, at any age, in and out of school. Being convinced that linguistic diversity is a tool for achieving greater intercultural understanding and a key element in the rich cultural heritage of our continent, the Council of Europe promotes plurilingualism in the whole of Europe. For the day, a range of events is organised across Europe: activities for and with children, television and radio programmes, language classes and conferences.

Što je jezik? 

(Tanja Španjić)

Jedan pogled u rječnik dovoljan je da zaključimo kako je leksem jezik višeznačan. Jezik razlikuje čovjeka od svih ostalih živih bića. Proučavanjem jezika u svim njegovim pojavnim oblicima bavi se posebna znanost – jezikoslovlje ili lingvistika, razgranata na: povijest jezika, dijalektologiju, etimologiju, gramatiku, leksikologiju, semantiku i stilistiku. Jezikom se bavi i filologija – znanost koja pomoću jezika proučava kulturno-civilizacijske značajke nekoga društva. Valja naglasiti da je lingvistici jezik objekt istraživanja, a filologiji je sredstvo istraživanja.

  • Jezik je posve ljudski, neinstinktivni način priopćavanja misli, osjećaja i želja s pomoću svjesno proizvedenih znakova. 
  • Jezik je tvorevina kojom se ljudi sporazumijevaju i djeluju jedni na druge s pomoću naučenih proizvoljnih govorno-slušnih znakova. 
  • Jezik je sustavno sredstvo priopćavanja misli ili osjećaja uporabom konvencionaliziranih znakova, zvukova, kretnja ili oznaka razumljivog značenja. 
  • Jezik je sustav znakova koji ljudi upotrebljavaju u jezičnoj djelatnosti.
  • Jezik su riječi, njihov izgovor i načini njihova sastavljanja uspostavljeni dugom upotrebom, kojima se služi i koje razumije određena zajednica.
  • Jezik je artikuliranim znakovima izražen sustav znakova, društveno i povijesno razvijenih, kojima se služe ljudi iste zajednice radi sporazumijevanja. 

Nastanak jezika

O postanku jezika postoje različite teorije, primjerice: teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje), onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova životinja, prirodnih pojava…), teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge. Bilo kako bilo, jezik je nastao iz potrebe za sporazumijevanjem. Ostvaruje se kroz jezične djelatnosti: govor i pismo. Logično je pretpostaviti da je govor prethodio pismu, no postoji i mišljenje da je pismo moglo prethoditi govoru (Roland Barthes). Bitno je obilježje jezika njegova konstantna promjena. Osvrnemo li se samo na hrvatski jezik, jasno nam je da je tako.

Danas u svijetu postoji oko 6000 jezika, u Europi oko 160. Jezici su međusobno različiti, ali i srodni. Većini jezika možemo ustvrditi srodnost s drugim jezicima, što znači da su se zajedno s njima razvili iz istog prajezika. Postoje i tzv. izolirani jezici, kojima ne možemo pronaći srodnika, primjerice baskijski jezik.  Uobičajena je genealoška klasifikacija jezika, koja prati rodovsku strukturu jezika. Razlikujemo 19 jezičnih porodica. Još se od 19. stoljeća, inspirirano biologijom,  jezične porodice prikazuju genealoškim stablom. Hrvatski se jezik, kao i većina europskih (osim baskijskoga, mađarskoga, finskoga i estonskoga te nekih manjih jezika) razvio iz indoeuropskoga prajezika, koji se govorio negdje oko 4000. g. pr. Kr. na području južnoruskih stepa i pripada skupini indoeuropskih jezika.

I jezici umiru, zar ne? 

Danas „svaka dva tjedna izumre jedan jezik“ (Mate Kapović), a mnogima prijeti izumiranje. Zašto jezici umiru? Rijetko je to zbog smrti svih njihovih govornika, često zbog toga što govornici počinju koristiti neki drugi jezik. To nije u duhu Europskoga dana jezika. „Tuđi poštuj, a svojim se diči!“, kaže Preradović. Jezik je riznica znanja, povijesti, nacionalnog identiteta, usmene tradicije, stoga izumiranje jezika znači smrt  svega u jeziku pohranjenoga. Riječima već citiranoga pjesnika „Po jeziku dok te bude, i glavom će tebe biti.“

O važnosti jezika svjedoči nam i hrvatsko frazeološko blago:  

  • došlo mu na jezik -  došlo mu da izusti, morao je reći;
  • držati jezik za zubima  - paziti na riječi, uzdržavati se od suvišnih izjava i riječi;
  • govori pet (sedam, deset, sto i sl.) jezika - odlično je, sjajno, izvrsno, napravljeno je na najbolji način [ova pita govori pet jezika];
  • (imati) dug, dugačak jezik - pejor. previše govoriti;
  • imati lajav jezik - biti lajav;imati oštar jezik - govoriti izravno ob. neugodne istine;
  • isplaziti jezik - izbaciti jezik iz usne duplje u ruganju;
  • jezik mu (je) otežao - teško govori;jezik nije matematika - (ob. u pedagoškim poukama) u jeziku se pravila ne ostvaruju slijepo ili toliko dosljedno da ne bi poznavala ograničenja ili da ne bi bila ovisna o situaciji u kojoj se ostvaruju;
  • jezik pregrizao! - onome tko je rekao nešto što sluti na zlo ili što se nije smjelo odati, blaga opomena da to više ne čini;
  • lomiti jezik - slabo govoriti strani jezik, loše se izražavati na stranom jeziku, ne moći što lako izgovoriti;
  • (imati) prljav, pogan, šporki jezik - biti sklon ružno govoriti o drugima, sklon ogovaranju;
  • (to je meni) materinski, materinji jezik - svoj jezik (za razliku od stranog jezika);
  • mlatiti jezikom - previše govoriti, govoriti nekontrolirano, brbljati sve i svašta;
  • naći zajednički jezik (s kim)  - sporazumjeti se;
  • navrh jezika mi je -znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaže;
  • nema dlake na jeziku - uvijek će reći ono što treba, neće se ustručavati da kaže;
  • odrezati jezik (sebi, komu) -  1. dosl. 2. a. pov. b. učiniti da tko ostane bez riječi, oduzeti mu argumente, svojim argumentima učiniti da sugovornik ostane bez riječi;
  • pet (deset, sto) jezika govori  - odlično je, izvrsno je (ocjena okusa jela);
  • plesti, zapletati jezikom - nejasno izgovarati ili nesigurno govoriti;
  • pokazati jezik - otvoriti usta radi postavljanja dijagnoze pregledanjem jezika;
  • povući (koga) za jezik - učiniti, dati povod komu da progovori, da kaže i ono što nije namjeravao reći;
  • skratiti kome jezik - učiniti da manje nepotrebno ili nepoželjno priča;
  • sladak na jeziku - koji umije lijepim riječima prikriti svoje namjere ili koji se ulaguje;
  • svrbi ga jezik - svakako želi nešto reći (ako i nije potrebno);
  • što na srcu to na jeziku - što osjeća, to govori;
  • ugristi se za jezik - reći što i odmah se pokajati;
  • (to su) zli jezici  - oni koji govore loše o drugim ljudima.

mag. Milan Josić, 26.9.2013.


Kadar za čitanje - izložba fotografija

Zagreb, 2. - 23.9.2013., Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6

Kadar za čitanje skupna je izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb nastala kao rezultat fotografskog natječaja na temu čitanja, kojeg je organizirao Fotoklub Zagreb u okviru nacionalne manifestacije Noć knjige 2013.

Na natječaj je prispjelo 108 fotografija od kojih je odabrano 25 fotografija koje na najbolji način predstavljaju ideju čitanja. Osim modernih digitalnih fotografija izložene su i fotografije izrađene na crno-bijelom filmu, nastale u vremenskom razdoblju od 1960-e godine naovamo. Motivi su također raznovrsni, pa se na fotografijama čita posvuda: u domu, na ulici, u parku, u kafiću, u knjižnici, na obali, na livadi, u atriju, u čekaonici, u prijevoznim sredstvima…

Fotografije predstavljene na izložbi reprezentativne su tehnički i umjetnički, uzme li se u obzir činjenica da je Fotoklub Zagreb udruga koja okuplja ponajbolje hrvatske fotografe s tradicijom dugom više od 120 godina. Klub je osnovan 1892. godine kao treći u Europi i šesti u svijetu, a danas je treći najstariji foto-klub u svijetu.

Nakon prvog izlaganja u okviru svečanog otvorenja Noći knjige 2013. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, izložba će krenuti na putovanje gradovima i mjestima diljem Hrvatske.

mag. Milan Josić, 2.9.2013.


Festival svjetskog kazališta, Zagreb, 10.9. - 5.10.2013.

Festival svjetskog kazališta održat će se u Zagrebu od 10. rujna do 5. listopada, a otvorit će ga u Hrvatskom narodnom kazalištu predstava "Smrt u Veneciji" u režiji Thomasa Ostermeira i izvedbi berlinskog kazališta Schaubuehne am Lehniner Platz. "S obzirom na to da već godinama u europskom umjetničkom teatru ne postoje trendovi ni prevladavajuće estetike, program će i ove godine biti ispunjen predstavljanjem recentnih scenskih projekata velikih redatelja i njihovih vizija suvremenog kazališta", stoji u priopćenju umjetničke ravnateljice Festivala Dubravke Vrgoč.

"Kao posebna programska osobitost Festivala nameće se praćenje i umjetnički razvoj pojedinih redatelja koji su već gostovali na Festivalu, kao što su Thomas Ostermeier, Ivo van Hove i Christoph Marthaler, a koji će sada u Zagrebu pokazati predstave sasvim drukčijeg poetološkog pristupa", dodaje Vrgoč. Predstava "Smrt u Veneciji" jednoga od najpoznatijih europskih kazališta, nadahnuta novelom Thomasa Manna i slavnim filmom Luchina Viscontija te prožeta glazbom Gustava Mahlera, spoj je dramskog, plesnog i glazbenog kazališta. "Predstavu prati snažna melankolična atmosfera dekadencije i nostaličnosti, koja gledatelja potiče na razmišljanje i suočavanje s vlastitim životnim pobjedama i porazima", ističe se u najavi festivalskog programa.

Ove se godine prvi put na Festivalu predstavlja britanska kazališna skupina Forced Entertainment s predstavom "Oluja dolazi" u režiji Tima Etchellsa, koja je prošle godine osvojila avignonsku publiku. Forced Enterteinment predvodnici su avangardnog britanskog teatra, a njihov zaštitni znak je zajedničko stvaranje projekata koji krše sve kazališne konvencije, improvizacije, eksperimentiranje i šokiranje publike neočekivanim teatarskim postupcima. "Inventivna crnohumorna predstava anarhičnog izvedbenog stila, 'Oluja dolazi' ogledni je primjer svega čega se ova teatarska skupina bavi od osnutka 1984. Riječ je o mračnoj, duhovitoj predstavi ispričanoj kroz zbir raspršenih priča koje problematiziraju život u njegovoj sveukupnosti - od ljubavi i seksa do trivijalnosti, ispunjena apsurdnim situacijama", ističe se u najavi.

Nakon velikog uspjeha s predstavom "Premijera" prije dvije godine, drugi put na Festival svjetskog kazališta dolaze i redatelj Ivo van Hove i Toneelgroep Amsterdam s najpoznatijom dramom američkog dramatičara Eugenea O’Neilla "Dugo putovanje u noć", nadahnutom njegovom osobnom potresnom obiteljskom pričom, zbog čega je autor i uvjetovao da se može izvoditi tek nakon njegove smrti. Predstava progovara o četveročlanoj obitelji u tijeku jednoga dana, od zore do sumraka - majci ovisnici o morfiju, ocu i bratu alkoholičarima, tuberkulozi najmlađeg brata. Iako su obiteljske tenzije neprekidne, a sablasti prošlosti stalno prisutne, oni su obitelj u kojoj vlada duboka ljubav. Komad "Dugo putovanje u noć" portretira ljude koji ne mogu ni živjeti zajedno, no niti biti sami. Predstava u Zagreb dolazi nakon premijere u Amsterdamu, 25. kolovoza u Amsterdamu.

Samo nekoliko mjeseci nakon svjetske premijere u Zagrebu će gostovati i predstava "King Size" redatelja Christopha Marthalera u izvedbi Theatrea Basel. Marthaler je na Festivalu gostovao 2009. s predstavom "Voćna mušica" berlinskog Volksbühnea am Rosa- Luxemburg Platz. "King Size" je glazbena predstava koja u intimnom okruženju kreveta velikog formata u jednoj hotelskoj sobi progovara o kiču, dobrom i lošem ukusu i složenosti ljudskih relacija. "Marthaler u predstavi 'King Size' nastavlja svoja inventivna kazališna promišljanja u smjeru sljubljivanja najapstraktnije od svih umjetnosti - glazbe i prozaičnosti najvažnije, ali možda i najprecjenjenije ljudske težnje – one voljeti i biti voljen", ističe se u najavi.

mag. Milan Josić, 8.9.2013.


Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. - 17.9.2013.

Nakladnička kuća Fraktura u rujnu 2013. u Zagrebu prvi put organizira Festival svjetske književnosti. U desetak dana početkom rujna Zagreb će postati jedno od središta svjetske književnosti, mjesto gdje će se predstavljati nove knjige, gdje će autori razgovarati o svojim djelima te diskutirati o mnogim temama na okruglim stolovima. Festival će se održati u Zagrebačkom kazalištu mladih od 5. do 17. rujna, sa po dva književna i jednim glazbenim programom dnevno.

Gostovanje na prvom Festivalu svjetske književnosti između ostalih su potvrdili inozemni gosti Péter Nádas, Claudio Magris, Jaume Cabre, Kjell Ola Dahl, Rod Rees, Peter Terrin, Margriet de Moor, Erwin Mortier, Goce Smilevski, Ivan Lovrenović i Goran Vojnović te domaći pisci Ivana Simić Bodrožić, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Zoran Ferić, Katarina Luketić, Jagna Pogačnik, Zdravko Zima, Ivica Đikić, Slavenka Drakulić, Boris Perić, Predrag Matvejević, Sibila Petlevski, Vlaho Bogišić, Miljenko Jergović, Franjo Janeš i Edo Popović, dok će tribine i razgovore moderirati vodeći hrvatski književni urednici, pisci, profesori, novinari i kritičari Mirjana Rakić, Vlatka Kolarović, Ante Perković, Rujana Jeger, Tanja Tolić, Vladimir Arsenić, Ivica Prtenjača, Roman Simić Bodrožić i Seid Serdarević.

Na Festivalu će svakodnevno nastupati mladi glazbenici najrazličitijih glazbenih pravaca, čije nastupe organizira Vjeran Simeoni. Osim književnika i glazbenika na Festivalu će sudjelovati i niz likovnih umjetnika, među kojima izdvajamo Tomislava Buntaka, Zlatana Vehabovića, Zoltana Novaka, Zlatana Vrkljana, Gordanu Bakić, Fedora Fischera, Pavla Pavlovića, Ivonu Jurić, Lanu Popinjač, Grgura Akrapa i Željku Cupek, koji će portretirati književnike te izraditi seriju akvareliranih crteža po motivima knjiga autora koji se predstavljaju, pa ćemo na otvorenju Festivala otvoriti i izložbu.

Vizualni identitet Festivala svjetske književnosti napravio je mladi talentirani dizajner Luka Predragović.

Nadamo se da će Festival svjetske književnosti postati manifestacija koja će svake godine početkom rujna u Zagreb dovesti najzanimljivija književna imena svjetske i domaće scene te da će već prvi Festival pokazati koliko je takva manifestacija nužna za popularizaciju knjige i čitanja.

Novosti vezane uz Festival svjetske književnosti možete pratiti i na web stranici literaturamundi.com kao i na Facebooku - www.facebook.com/FestivalSvjetskeKnjizevnosti.

mag. Milan Josić, 4.9.2013.


Međunarodni dan pismenosti, 8.9.2013.

Osmi dan rujna obilježava se kao svjetski dan pismenosti još od 1967. godine kada ga je utemeljio UNESCO s ciljem ukazivanja na problem nepismenosti koji je još uvijek vrlo prisutan u svijetu. Cilj Dana pismenosti svakako je i širenje, poticanje važnosti učenja i same pismenosti. Što uopće podrazumijeva pojam „pismenost“? Prema Anićevom rječniku, pismenost podrazumijeva poznavanje slova te vještine čitanja i pisanja, kao i vještinu stvaranja tekstova, pravilnog i smislenog pisanja. UNESCO procjenjuje da je oko 774 milijuna ljudi na svijetu nepismeno, a dvije trećine toga broja  čine žene. Na globalnoj razini,  petina odraslih ljudi  ne vlada vještinama  čitanja  ni pisanja, 75 milijuna djece uopće ne ide u školu, a mnoga ju djeca pohađaju neredovito. Poražavajuće, zar ne?

Kakva je situacija u Hrvatskoj? Podatci Državnog zavoda za statistiku prikazuju da je 1953. godine nepismenost u Hrvatskoj činila 16,3%, 1961. godine 12,1%, a 1991. popisom stanovništva utvrđeno 3% nepismenih. Godine 2001. taj se postotak gotovo prepolovio (1,8%), u brojkama, riječ je o 69 777 nepismenih osoba 2001. godine, što opet i ne zvuči tako malo. Prisjetimo se da pismenost ima svoj začetak u dalekoj prošlosti, u skriptorijima (koji se prvi put javljaju u rimsko doba), a osobito u otkriću Johannesa Gutenberga, tiskarskog stroja. Tiskarski je stroj uvjetovao širenje pismenosti i kulture na sve društvene slojeve, a ne samo one najviše, kako je bilo do tada.  Upravo su hrvatski glagoljaši, u svojoj ne baš imućnoj sredini, među prvima upotrijebili tiskarski stroj i time udarili pečat svojoj kulturnoj razini i samoj pismenosti.

 

mag. Milan Josić, 4.9.2013.


    U povodu Dana europske baštine, besplatan ulaz

                       u Muzej grada Zagreba

                          22. i 23. rujna 2012.

          Adresa: Opatička 20

  Telefon: +385 1 48-51-361

          Fax: +385 1 48 51 359

          E-mail: mgz@mgz.hr

 Web site: http://www.mgz.hr

  Radno vrijeme:

uto, sri, pet 10.00-18.00,       čet 10.00-22.00,                 sub 11.00-19.00;                 ned 10.00-14.00

 

Muzej grada Zagreba utemeljila je 1907. Družba Braće hrvatskog zmaja. Smješten je u obnovljenom spomeničkom kompleksu (Popov toranj, Opservatorij-Zvjezdarnica, Zakmardijeva žitnica) bivšeg samostana Klarisa iz 1650. godine. Muzej obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, ekonomske i političke povijesti grada u kontinuitetu od rimskih nalaza pa sve do modernog doba. Fundus čini 75 000 predmeta sistematiziranih u zbirke umjetničkih i uporabnih predmeta karakterističnih za grad i njegovu povijest. Od 1991. Muzej ima i arheološku zbirku s predmetima pronađenim istraživanjima na lokalitetu Muzeja. Stalni postav (više od 2500 izložaka) kroz 45 tema portretira Zagreb. Na zanimljiv i povijesno-dokumentaran način prikazane su karakteristične teme i događaji od vremena prapovijesnog halštatskog naselja na Gričkom brdu iz 7 st.pr.Kr. do posjeta pape Ivana Pavla II. (1994) Zagrebu i pobjedonosna završetka Domovinskog rada 1995. godine. U okviru stalnog postava izložene su, kao samostalne cjeline, zbirka glazbenih automata Ivana Gerersdorfera i zbirka umjetnina Tille Durieux.

mag. Milan Josić, 19.9.2012.

 

 

Korisni linkovi

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Tražilica






preskoči na navigaciju